ALZHEIMEROVA BOLEST – UPOZNAJTE SE SA ČINJENICAMA

Alzheimerova  bolest  je  tip  demencije,  koju  karakterišu uobičajeni   simptomi   demencije   (gubitak   pamćenja   i ponašajni simptomi), a koji se obično javljaju postepeno i pogoršavaju  se  vremenom  i  postaju  dovoljno  ozbiljni  da remete obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije, i čini od 60 do 80 % svih slučajeva demencije.

Alzheimerova  demencija  nije  normalan  dio  starenja,  iako  starost  jeste  najvažniji  riziko faktor za razvoj Alzheimerove bolesti. Najčešće obolijevaju osobe iznad 65 godina starosti, ali Alzheimerova  bolest  nije  samo  bolest  starih  ljudi.  Oko  5%  slučajeva  Alzheimerove  bolesti  je Alzheimerova bolest sa ranim početkom, koja je nasljedna i javlja se između 40. i 50. godine.

Bez  odgovarajuće  terapije  simptomi  Alzheimerove  bolesti  bi  se  pogoršavali  vremenom  i bolest bi brže napredovala.

Rani  početak  liječenja,  kao  i  dosljedna  terapija,  mogu  dokazano  usporiti  tok  bolesti, i često značajno povećati kvalitet života, kako oboljelih, tako i njihovih njegovatelja.

Alzheimerova  demencija  se  pogoršava  vremenom.  Alzheimerova  bolest  je  progresivnog karaktera, gdje se simptomi  demencije  postepeno pogoršavaju tijekom godina. U ranoj fazi, oštećenje  pamćenja  je  blago,  ali  u  uznapredovaloj  fazi,  oboljeli  gube  sposobnost  govora  i prestaju  da  reaguju  na  okolinu.  Alzheimerova  bolest  je  7.  najčešći  razlog  smrtnosti  u  svijetu (Izvještaj  Svjetske  zdravstvene  organizacije  iz  2015.).  Oboljeli  u  prosjeku žive  8  godina  od pojave simptoma demencije koji su primijetni ljudima u okolini, ali mogu živjeti od 4 pa čak i do 20 godina, u zavisnosti od godina starosti i drugih zdravstvenih problema.

5A ab 380x600px-01

Šta  očekivati  od  terapije?  Za  Alzheimerovu  bolest  još  uvijek  ne  postoji  lijek,  ali  postoje efikasni  lijekovi  za  simptome  bolesti,  a  i  istraživanja  se  nastavljaju.  Trenutno  dostupne terapijske opcije za Alzheimerovu bolest ne mogu zaustaviti progresiju oboljenja, ali je mogu usporiti,  usporavanjem  pogoršanja  simptoma  demencije, čime  se  održava  funkcionalnost  i samostalnost oboljelih.

Prema rezultatima studija, pacijenti koji su koristili lijekove za Alzheimerovu bolest osjetili su značajno poboljšanje u kognitivnim funkcijama, pamćenju, učenju, razmišljanju i govoru, kao i obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

 

Alzheimerova bolest i promjene u mozgu

Alzheimerova  bolest  je  nazvana  po  dr  Aloiz  Alzheimeru.  Dr  Alzheimer je  1906.  godine  primijetio  promjene  u  moždanom  tkivu žene,  koja  je  umrla  od  neobične  mentalne  bolesti. Simptomi  te  bolesti  su  uključivali  i  gubitak  pamćenja,  probleme  sa  govorom  i  nepredvidivo ponašanje.

Mikroskopske  promjene  u  mozgu  nastaju  mnogo  prije  pojave  prvih znakova  gubitka  pamćenja  i  kognitivnih  promjena.  Predklinička  faza  Alzheimerove  bolesti  je  faza  u  kojoj  nema simptoma, ali se toksične promjene dešavaju u mozgu.

Plakovi i vretena

U  mozgu  oboljelih  post  mortem  primijećene  su  karakteristične  nakupine  u  vidu  amiloidnih plakova  i  neurofibrilarnih  vretena,  koje  su  glavni  krivci  za oštećenje  i  smrt  nervnih ćelija i smatraju  se  glavnim  obilježjima  Alzheimerove  bolesti,  zajedno  sa  gubitkom  veza  između neurona u mozgu.

Neurotski plakovi su nakupine fragmenata proteina, koji se naziva beta amiloid, i stvaraju se u prostorima između neurona.

Neurofibrilarna vretena su uvijena vlakna drugog proteina, tau proteina, i stvaraju se unutar neurona.

Tokom  godina,  kod  većine  ljudi  u  mozgu  se  stvaraju  ove  nakupine,  međutim  kod  onih  sa Alzheimerovom   bolešću   se   nakupljaju   daleko   više   i   nakupljaju   se   karakterističnim redoslijedom, najprije u hipokampusu, regiji mozga, koja je zadužena za pamćenje, a zatim u druge  dijelove  mozga,  koji  se  smanjuju.  U  posljednjoj  fazi  Alzheimerove  bolesti,  kada  su zahvaćene sve regije, volumen mozga je značajno smanjen.

Uzroci Alzheimerove bolesti

Znanstvenici još uvijek nisu došli do odgovora šta tačno uzrokuje Alzheimerovu bolest u većini slučajeva. Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti sa ranim početkom, genetska mutacija je najčešće uzrok, dok Alzheimerova sa kasnim početkom nastaje zbog složene serije promjena u  mozgu,  koje  se  dešavaju  godinama.  Uzroci  uključuju  kombinaciju  genetskih  faktora,  te faktora  okoline  i životnog  stila.  Značaj  bilo  kog  od  ovih  faktora  u  smanjenju  ili  povećavanju rizika za nastanak Alzheimerove bolesti zavisi od osobe do osobe.

Stadiji Alzheimerove bolesti

Postoji  5  stadija  progresije  Alzheimerove  bolesti  koji  se  razlikuju  na  osnovu  stanja  pacijenata  u  6 različitih  područja  kognicije  i  funkcionalnosti:  orijentacija,  pamćenje,  rasuđivanje,  obavljanje  kućanskih poslova i hobija, održavanje lične higijene i funkcionisanje u zajednici.

Stadij 1: Nema oštećenja
Ne  postoje  značajniji  problemi  sa  pamćenjem,  pacijenti  su  dobro  orijentirani  u  vremenu  i  prostoru, mogu  normalno  rasuđivati,  mogu  funkcionisati  u  spoljašnjem  svijetu,  normalno  obavljaju  kućne poslove i mogu se u potpunosti brinuti o sebi.

Stadij 2: Moguće oštećenje
Postoje  manji  problemi  sa  pamćenjem,  nekada  se  imaju  poteškoće  sa  rješavanjem  zahtjevnijih problema. Te osobe imaju problema sa orijentacijom u vremenu. Dodatno, mogu podbaciti na poslu i u društvenim aktivnostima. Međutim, u ovoj fazi još uvijek se mogu samostalno brinuti o sebi.

Stadij 3: Blago oštećenje
Kod  oboljelih  postoje  oštećenja  u  svim  funkcijama,  međutim  simptomi  su  još  uvijek  blagi. Kratkoročno pamćenje je oštećeno i utiče na svakodnevno funkcionisanje. Počinju se gubiti u prostoru i imaju problema sa snalaženjem i stizanjem sa jednog mjesta na drugo. Imaju  poteškoće  sa  snalaženjem  u  aktivnostima  van  kuće,  a  u  kući  se  počinju  zapostavljati,  ne  vode računa o ličnoj higijeni, na što ih treba podsjetiti.

Stadij 4: Umjereno oštećenje
U ovoj fazi treba im pomoć u obavljanju lične higijene. Iako mogu izlaziti iz kuće i sudjelovati u društvenim  aktivnostima,  ne  mogu  se  kretati  bez  pratnje.  Dezorijentiranost  postaje  ozbiljnija,  lako  se gube i u prostoru i u vremenu. Kratkoročno pamćenje je ozbiljno oštećeno i teško im je sjetiti se bilo čega  novog,  uključujući  i  osobe  koje  su  upravo  upoznali.    U  ovom  stadiju,  promjene  raspoloženja  i ponašanja  postaju  ozbiljnije,  pa  oboljeli  postaju  depresivni,  sumnjičavi,  jako  uznemireni  i  agresivni, verbalno i fizički, što i oboljeli i skrbnici teško psihički podnose.

Stadij 5: Teško oštećenje
5.stadij demencije je najteži stadij. U ovom stadiju oboljeli apsolutno ne mogu funkcionisati bez tuđe pomoći i potrebna im je stalna skrb. Oboljeli imaju ozbiljan gubitak pamćenja, potpuno su izgubljeni u prostoru i vremenu, ne mogu sudjelovati u društvenim aktivnostima, čak ni uz tuđu pomoć. U nekim slučajevima  osjećaju  poteškoće  u  fizičkim  sposobnostima,  ne  mogu  hodati,    sjediti  pa čak  ni  gutati  i postaju podložni infekcijama, posebno pneumonijama.

© 2017 Demencija.ba. Powered By Lilium Digital