DEMENCIJA – PROGRESIJA OBOLJENJA I CILJ TERAPIJE

Demencija je zajednički naziv za grupu simptoma uzrokovanih poremećajem rada mozga. Kod takvih osoba dolazi do gubitka funkcionalnih sposobnosti a nastupaju i promjene ponašanja.  Da bi se potvrdilo da se radi o sindromu demencije, simptomi moraju biti dovoljno ozbiljni da utiču na svakodnevno obavljanje životnih aktivnosti.

Slabljenje pamćenja kod  takvih  osoba se razvija  postupno tokom više mjeseci ili godina, a najviše se zaboravljaju nedavni događaji. Otežano je obavljanje osobne higijene, osobe se gube se u vremenu i prostoru,  ne mogu se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, godišnje doba, gube se na otprije poznatim mjestima,  ne snalaze se s novcem , zaboravljaju  poznate riječi, ponavljaju pitanja ,ostavljaju  stvari  na neobičnim mjestima. Često se dešava da se neprimjereno  odijevaju u odnosu na godišnje doba ili priliku. Povlače se iz društvenih aktivnosti, javlja se osjećaj napuštenosti, osamljenosti. Vremenom se klinička  slika  razvija te  mijenjanju ponašanje  u smislu nemira, nervoze, prevelika smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, javlja se bezrazložna tuga i plakanje s izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha  a potom i promjena  ličnosti, postaju pretjerano  sumnjičavi, strah ih je od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje,javlja se ljubomora i nepovjerenje. Demencija je vodeća hronična bolest u pogledu izazivanja invalidnosti i potrebe za tuđom njegom, zbog čega predstavlja značajan socioekonomski teret za pacijenta, porodice i društva u cjelini.

Najčešći tipovi demencije su Alzheimerova bolest (AB) koja čini od 60-70 %  a potom slijede vaskularna, miješani tip demencije i dr.

Dvadeset  godina prije nastupanja simptoma u mozgu počinju degenerativne promjene  a pet godina prije se uočava blago oštećenje kognitivnih sposobnosti čiji je prvi simptom  gubitak pamćenja. Bez obzira na to što je većina demencija ireverzibilna i progresivna, nužno je što ranije postaviti pravu dijagnozu bolesti i na vrijeme započeti uzročno i simptomatsko liječenje.

Rani početak liječenja kao i dosljedna terapija mogu dokazano usporiti tok bolesti i često značajno povećati kvalitet života.

U razgovoru sa pacijentima i njihovom porodicom poželjno je uputiti ih i upoznati šta zapravo mogu očekivati od terapije a to su : usporavanje progresije bolesti, povećanje funkcionalnosti oboljelih i simptomatsko olakšanje.Korist liječenja ne utiče samo na pacijenta nego i na pacijentove skrbnike.

Kauzalna terapija za AB i druge tipove demencije ne postoji, ali postoje antidementici koji usporovaju progresiju oboljenja, popravljaju kvalitetu života kako oboljelog, tako i njegovatelja, što u konačnici smanjuje troškove koje društvo izdvaja za njegu i skrb o oboljeloj osobi.

dr Suada Škapurević, spec. neuropsihijatar

© 2017 Demencija.ba. Powered By Lilium Digital